Ako se pitate gde bi iz Novog Sada mogli otići na jednodnevni izlet jedan od predloga može biti Kovilj – mitsko mesto na obodu Koviljsko-petrovaradinskog rita.
Ako na izlet krećete sopstvenim kolima predlog je da do Kovilja dođete preko Kaća. Na ulazu u Kać iz pravca Budisave nalazi se novoizgrađeni manastir posvećen Vaskrsenju Hristovom. To je jedini ženski manastir u Eparhiji bačkoj. Manastir je otvoren za posetioce (uz prethodnu najavu za grupne posete). Sestrinstvo manastira je uveliko poznato po umeću u izradi ikona, mozaika i crkvenog veza, što se može videti kako na manastirskim građevimama, tako i u manastirskoj prodajnoj galeriji.
Ako u Kovilj stižete iz pravca Kaća prvo nailazite na Crkvu Vaznesenja Gospodnjeg (Gornjokoviljska) podignutu 1829. Druga kuća od crkve je rodna kuća Laze Kostića (1841-1910), pisca, pesnika, prevodioca, ali na žalost nije otvorena za posete turista. U neposrednoj blizini je spomenik ratnicima iz I svetskog rata. Posvećen je Koviljčanima, dobrovoljcima koji su se u Srpskoj vojsci borili na Dobrudži i Kajmakčalanu. Spomenik je podignut 1924.
U istoj ulici je i Donjokoviljska crkva posvećena Sv. Apostolu Tomi. Crkvu je moguće obići uz prethodnu najavu (obaveznu ako su grupe u pitanju), a ljubazni sveštenik, će posetiocima govoriti o istoriji hrama, tradiciji Koviljčana. Donjokoviljska crkva je podignuta 1846. na mestu starijeg hrama. Matične knige u crkvi se vode od 1849. Ikone na ikonostasu je radio Anton Krel sasvim prema radovima Uroša Predića. Crkva poseduje nekoliko vrednih knjiga kao što su Jevanđelje (19. vek) i Srbljak (18. vek). Posebnost je i tepih kojim je pokriven pod crkve jer je urađen 1938/9. godine u čuvenoj zrenjaninskoj fabrici tepiha. Crkvena slava je 19. oktobar (po Gregorijanskom kalendaru) kada se pored službe u hramu organizuju i odgovarajuće narodne svetkovine u širem prostoru hrama.
Na kraju sela se nalazi srpski pravoslavni manastir Kovilj sa crkvom posvećenom Sv. Arhanđelima Mihajlu i Gavrilu. Manastir je prema predanju osnovao Sv. Sava. Prvi put se pominje sredinom 17. veka. Savremena crkva je zadužbina Petra Andrejevća iz Sremskih Karlovaca, a izgrađena je sredinom 18. veka. Ikonostas je oslikao Aksentije Marodić, a rezbario Jovan Kistner. U manastiru je i Memorijalni muzej posvećen arhimandritu Jovanu Rajiću (1726-1801), jednom od utemeljitelja kritičke istoriografije kod Srba.
Izlet možete završiti odlaskom na Arkanj gde možete iznajmiti čamac, uživati u prirodi ili možete odlučiti da ostanete na čardi, posetite Poljoprivredno gazdinstvo Save Graorca i vinariju “Do kraja sveta”. Mnogi će se ipak odlučiti da uživaju u lepotama koviljskog, dunavskog rukavca i dive se naseobini roda ugnježdenih na mnogim koviljskim banderama.
Informacije za turiste:
Manastir Kovilj ul. Duška Vickova 51; tel: + 381 (0)21 298 8020; e-mail: kovilj@eunet.rs (grupne posete najaviti dan ranije). Koviljski manastir, pored obilaska manastira turistima nudi i mogućnost kupovine manastirskih proizvoda među kojima su odlična vina, rakije, med i dugo.
Srpska pravoslavna crkva Sv. Apostola Tome (Donjokoviljska) ul. Laze Kostića 16; otac Stevan Lukić mob. + 381 (0) 64 800 4221. Crkvu je moguće obići uz prethodnu najavu (obaveznu ako su grupe u pitanju).
Poljoprivredno gazdinstvo Save Graorca ul. Vojvođanskih brigada 57; +381 (0) 21 298 8558 http://www.koviljskarakijada.co.rs/ (najava je obavezna).
Vinarija “Do kraja sveta” ul. Žarka Zrenjanina 13; tel: +381 (0)21 298 9966; http://www.dokrajasveta.com/
Turistička organizacija ne odgovara za promenu informacija i podataka.