Novi Sad posetioce privlači svojom uređenošću, sigurnom ukotvljenošću uz Petrovaradinsku tvrđavu–”Gibraltar na Dunavu”, različitim jezicima koje govore njegovi stanovnici, festivalima, sajmovima i ritmom koji odudara od užurbanog, haotičnog gradskog vremena. Ovde i sat na Tvrđavi najdužom kazaljkom pokazuje sate i opominje da minuti ponekad mogu da sačekaju dok se ne upije trenutak lepote, ne okonča prijateljsko ćaskanje, gluvarenje na dunavskom pesku, radost šetnje posle prolećne kiše ili nedeljnog ručka. Novosadski ritam autentične opuštenosti pulsira i van grada na salašima, dunavskim čardama, plažama ili nad fruškogorskim prostranstvima.

Život koji se tu upija nosi se kasnije kao ukus tople štrudle s makom, šnenokli, zaostao iznenada od porodičnog ručka na salašu, kao podsećanje na toplinu proste peći oko koje se zimi skuplja staro i mlado. Novi Sad za poneti to je osećaj topline prolećnog dana na Dunavu ili snežne beline koju prelaze konji upregnuti u saonice sa praporcima, prepune pesme, rakijom i vinom zagrejanih salašarskih gostiju. To je i sećanje na toplinu razgovora ili ukuse i mirise trpeze prepune najrazličitijih đakonija vojvođanske kuhinje i fruškogorskih vina: rizling, neoplanta, semjon, sirmium, slankamenka, bermet…

Ako krenete starim subotičkim putem u koji vas uvodi Sentandrejski put, posle desetak kilometara ugodne vožnje doći ćete u Čenej, staro bačko selo, danas poznato kao naselje salaša. U ambijentu karakterističnom za vojvođanska seoska domaćinstva u hladu voćnjaka, uz tradicionalnu hranu i dobra vina, možete bar za trenutak usporiti vreme i uživati. Salaši su kuće sa ekonomskim objektima razbacane u moru vojvođanske zemlje. Danas čuvaju duh prošlih vremena, usporen način života, domaću hranu, vino i konje koji jure ravnicom.

Salaš 137, Međunarodni put 137;

Ponedeljkom ne radi.
Najava je poželjna
www.salas137.rs

Ovde ćete u carstvu tišine, prijatnoj i opuštenoj atmosferi uživati u jahanju i vožnji fijakerom, bogatoj ponudi vojvođanskih specijaliteta i posle odmarati u nekoj od autentičnih soba u Altdojč stilu.

Pajin salaš, Međinarodni put 325;

www.pajinsalas-restorannovisad.com

Pajin salaš je oaza mira i tišine, odličan izbor za organizovanje porodičnih i poslovnih ručkova, porodičnih i poslovnih proslava. Salaš je na glasu po dobroj hrani (butkice od mangulice, pileći jastučići…). Rezervacija je poželjna.

Konjički centar za rehabilitaciju, rekreaciju, relaksaciju i obrazovanje “U sedlu”

Salaš 341; tel: +38163 86 26 456, e-mail jelena.ivackovic@usedlu.org.rs www.usedlu.org.rs

Konjički centar “U sedlu” je jedinstven koncept koji obuhvata aktivnosti i terapije uz pomoć konja za decu i odrasle sa posebnim potrebama, ali i team building i leadership programe uz pomoć konja ( sertifikovani EAHAE član). Moguće je i iznajmiti ceo posed, sa kompletnom uslugom i organizacijom događaja ili pak, bez igde ikoga, tailor made koncept.Terapije se zakazuju po određenoj proceduri, a sam salaš je zatvorenog tipa, te je dogovor unapred obavezan.

Kamp “Farma 47” , Međunarodni put bb,

www.agrotourism-novisad.com

Na desetak kilometara od centra Novog Sada, na čenejskom (h)ataru, nalazi se Farma 47, kamp, prenoćište i salašarska farma. Autokamp na Farmi 47 ima mesta za 20 autodomova, priključke za struju i vodu, mogućnost istakanja prvljave vode. Tu su takođe 4 komforne sobe i jedan apartman. Sve se nalazi smešteno u očekivan salašarski pejzaž koji čine domaće životinje, zasad od 1300 dunja i salašarsko opušteno vreme bez žurbe, galame i garnirung (po želji) od domaćih jaja, šunke, slanine, kompota, pekmeza i domaće voćne rakije.

Brkin salaš, Međunarodni put 312

Najava je obavezna.
www.brkinsalas.rs

Brkin salaš je domaćinstvo porodice Matić gde možete osetiti čari salašarskog života u mirnoj atmosferi bez žurbe, ali i gde možete organizovati proslavu važnijih događaja uz tradicionalnu vojvođansku kuhinju i zvuke tamburaša.

Mitin salaš, Vuka Karadžića 53

Najava je obavezna.
www.salasvojvodina.co.rs

Mitin salaš ima glavnu kuću u kojoj je moguć smeštaj u domaćoj radinosti i seoskom turističkom domaćinstvu kategorisan sa 2*, a pored se nalazi trščara-muzej predmeta korišćenih na salašima od davnina. Turistima su na raspolaganju sledeće usluge: igraonica, rođendaonica, časovi jahanja, poseta muzeju i prenoćište.

Edukativni kamp Čenej ŠOSO “Milan Petrović”, Međunarodni put 238

Najava je obavezna.
www.smp.edu.rs.

Korisnici i učenici ŠOSO “Milan Petrović” iz Novog Sada u kampu gaje cveće, začinsko bilje i gljive, te kroz rad i druženje uče različite svakodnevne veštine–pre svega iz oblasti baštovanstva i vrtlarstva.

Restoran sa prenoćištem “Bulać”, Međunarodni put 80;

www.pansionbulac.com

Na oko šest kilometara od Novog Sada u tipičnom vojvođanskom ambijentu, okružen salašima nalazi se restoran sa prenoćištem”Bulać” sa lokalnom i internacionalnom kuhinjom. Restoran kapaciteta 200 sedećih mesta je pogodan i za veća okupljanja, a u sklopu njega je i prelepa bašta. Moguć je i smeštaj u tri bungalova i u pet soba.

Ka Fruškoj Gori put vas iz centra grada vodi kroz Petrovaradin–Beogradskom, pa Preradovićevom ulicom. Duž puta su sledeće crkve: – rimokatolička Crkva Svetog Juraja (Štrosmajerova 20) iz 1714, srpska pravoslavna Crkva S Apostola Pavla (ul. Vladimira Nazora) iz 1922, rimokatolička Crkva Uzvišenje Svetog Križa (Ljudevit do) iz 1800, srpska pravoslavna Crkva Sv. Petke iz 2011. (Palmotićeva bb), rimokatolička župna Crkva Sv. Roka (Preradovićeva 160), iz 1808. Značajem i monumentalnošću se ističe rimokatolička Crkva Snežne Gospe na Tekijama, ekumensko svetilište gde se 4. i 5. avgusta održavaju procesije u spomen na Petrovaradinsku bitku (1716) i pobedu hrišćanske vojske nad Turcima. Današnji izgled crkva je dobila 1881. prema projektu Hermana Bolea.

Smeštaj je moguć:
Hostel “Varad Inn”, Štrosmajerova 16, Petrovaradin www.varadinn.com; Apartmani “Petrovaradin”, Vladana Desnice 38, Petrovaradin www.apartmentspetrovaradin.com; “Fortress apartmani”, Lisinskog 4, Petrovaradin, www.fortressapartmani.com; “Naša tvrđava”, Prote Mihaljčića 2a, Petrovaradin;

Sremski Karlovci

Sremski Karlovci se prvi put pominju 1308. kao tvrđava pod imenom Karom. Gradić je veoma važan za istoriju Srba jer je u njemu bilo sedište srpske Mitropolije, a tu je osnovana i Bogoslovija, druga u pravoslavnom svetu, kao i Karlovačka gimnazija, prva gimnazija kod Srba. Krase ga spomenici kulture i institucije nastale pretežno tokom 18. i 19. veka: Patrijaršijski dvor–monumentalna građevina iz 19. veka, Karlovačka gimnazija–najstarija srpska gimnazija, Saborna crkva–barokni hram posvećen Svetom Nikoli, Kapela mira–podignuta na mestu gde je potpisan Karlovački mir 1699, Bogoslovski seminar-internat za đake Bogoslovije, Česma “Četiri lava”–podignuta u čast završetka prvog karlovačkog vodovoda. Grad ima dugu tradiciju gajenja vinove loze i proizvodnje vina.

Izletišta

U neposrednoj blizini Sremskih Karlovaca je Stražilovo, poznato izletište na teritoriji Nacionalnog parka “Fruška gora”, gde se nalazi spomenik i grob srpskog pesnika Branka Radičevića (1824-1853). Među fruškogorskim izletištima u blizini Novog Sada najpoznatije je Popovica. Nalazi se u blizini Sremske Kamenice. Poznato je po planinarskim domovima ali i kao start /cilj Fruškogorskog maratona, manifestacije od međunarodnog značaja koja tokom aprila svake godine okuplja nekoliko hiljada ljubitelja prirode i pešačenja.
U Starim Ledincima nalazi se imanje porodice Miljević, koja se bavi vinogradarstvom i stočarstvom. Proizvode vina burgundac i traminac i domaći kozji sir. Turistima je pored domaće kuhinje na raspolaganju smeštaj u domaćoj radinosti i seoskom turističkom domaćinstvu kategorisan sa 3*. Podrum “Miljević’’***, Stari Ledinci, Ulica Sime Šolaje 41; Najava je obavezna: www.podrum-miljevic.co.rs

Dalje od urbanog života u oazi mira i zdravlja nalazi se i “Ranč Dobro prase”. Osim uživanja u prirodi i svežem vazduhu moguć je i aktivan odmor poput šetnji kroz šumu, jahanje, sankanje, sakupljanje lekovitog bilja i gljiva. Takođe, možete pomagati u radu u organskoj bašti, raditi sa konjima, pripremati zimnicu, naučiti da kuvate zdrava domaća jela ili možete uživati i u sveže pripremljenoj domaćoj hrani. U ponudi je i smeštaj u četvorokrevetnoj sobi, a dostupno je i mesto za vaš šator u šumovitom delu dvorišta.
“Ranč Dobro prase”, Stari Ledinci, Jovana Dučića 1; Najava je obavezna. www.rancdobroprase.rs

Sremska Kamenica i Ledinci su poznati po proizvodnji vina. Tu su sledeće vinarije (vinski podrumi):
Podrum Šukac, Sremska Kamenica, Karađorđeva 4, tel: 475 51 32 e-mail: podrumsukac@hotmail.com
Porodična vinarija Antonijević, Ledinci, Fruškogorska 1, mob: 060 14 20 211, mail: vinarija.antonijevic@gmail.com
Podrum Miljević, Stari Ledinci, Sime Šolaje 41, tel: + 381 21 298 67 81, www.podrum-miljevic.co.rs www.facebook.com/podrum.miljevic

Udruženje ribolovaca i ljubitelja Dunava “Sremac”, Karađorđeva 16, Sremska Kamenica +381 (0)21 462-267, (o)64 660-9707
Restoran Vidikovac, Ledinci,Samarski put bb
Tel: 021 2986-999 www.vidikovac.rs info@vidikovac.rs

Manastiri

U blizini Novog Sada u naseljima Rakovac i Beočin nalaze se istoimeni srpski pravoslavni manastiri. Srpski pravoslavni manastir Rakovac je, prema predanju, podigao veliki komornik despota Jovana Brankovića, Raka Milošević. Prvi put se pominje 1545. Obnovljen je krajem 17. veka. Crkva manastira je posvećena Svetim Vračima. Prvi pisani podaci o srpskom pravoslavnom manastiru Beočin su iz 16. veka. Sadašnja manastirska crkva, posvećena Vaznesenju Hristovom, je iz 18. veka. Ikonostas predstavlja veliku vrednost, a radili su ga Teodor Dimitrijević Kračun, Janko Halkozović i Dimitrije Bačević. Park oko manastira je zaštićeni primer vrtne arhitekture.

Izletnički pravac ka Futogu može početi od jedne od najlepših plaža na Dunavu. Štrand je novosadska plaža otvorena 1911. Leti se tu održavaju koncerti, festivali, sportska takmičenja… Sa sremske strane Dunava nalaze se: čarda “Aqua Doria” (Kamenički put bb) i kafana “Tako je suđeno” (Ribnjak, Gornji put 15).

Ribarsko ostrvo i Kamenjar

Omiljena mesta za odmor, opuštanje i provod su Ribarsko ostrvo i Kamenjar. Ribarsko ostrvo je novosadsko vikend naselje gde se nalaze sledeći restorani i čarde: “Kućerak na Ribarcu”(Ribarsko ostrvo bb) www.kucerak.com i “Piknik bar & restoran”(Ribarsko ostrvo bb);

Tu se nalazi istoimeno Turističko naselje “Ribarsko ostrvo”**** www.ribarskoostrvo.rs, u čijem sastavu su restorani: “Ribarac”, “Alaska barka” i “Alaska terasa”.

Kamenjar je vikend naselje sa poznatim ugostiteljskim objektima: restoran  “Čarda Mačak” (Kamenjar bb) i Etno restoran “Bata Pežo” (Kamenjar V br. 21);

Smeštaj je moguć: “Drevna” – Etno kompleks (Podunavska 6), www.drevna.com; Prenoćište “Kamenjar” (Kamenjar I br. 95); Prenoćište “Panorama Aqualux” (Kamenjar 5/41), www.panoramaaqualux.rs; VILLA PALACE 4* Kosmajska 23, Kamenjar 3, Tel: +381 61 31 31 312, 021 300 58 38 www.villa-palace.com office@villa-palace.com, villapalacenovisad@gmail.com

Futog

Futog je staro naselje, a danas je deo Grada Novog Sada. U centru Futoga se nalazi rimokatolička Crkva Srca Isusovog sa župnim dvorom. Prvobitnu crkvu je sagradio grof Hadik 1776. Na mestu stare, novu crkvu posvećenu Srcu Isusovom, sagradila je grofica Kotek 1908. Projekat je uradio Ferenc Veninger. Srpska pravoslavna Crkva Svetih Vračeva Kuzme i Damjana u Futogu sazidana je 1776. Ikonostas je oslikao Arsenije Teodorović 1799, a zidno slikarstvo se pripisuje Janku Halkozoviću. U crkvi se čuva zbirka ikona, rad Pavla Simića. U Futogu su restorani “Plavi Dunav” (Ribarska 2X) i splav – čarda “Dunavac” (Dunavska 000) www.splavdunavac.com

Begeč

Begečka jama je park prirode i popularno izletište nastalo na starom koritu Dunava. Obuhvata površinu od 379 ha. Tu se nalaze i ribolovni tereni, plaža, vikend naselje, dom ribolovaca, ugostiteljski objekti. Begečka jama je jedno od mesta u priobalju Dunava od Bačke Palanke do Beške, značajna za ptice gnezdarice.

Cvejin salaš *** Begeč, Nikole Tesle 2; Najava je obavezna. www.cvejinsalas.com. Cvejin salaš je autentično seosko domaćinstvo gde je turistima pored domaće kuhinje na raspolaganju smeštaj u domaćoj radinosti i seoskom turističkom domaćinstvu kategorisan sa 3*. U blizini su i poznate čarde “Kod Braše” (Begečka jama 56) i “Čarda na jami” (Begečka jama bb).

Informacije za turiste:

Cvejin salaš*** Begeč, Nikole Tesle 2. Najava je obavezna.

www.cvejinsalas.com

Cvejin salaš je autentično seosko domaćinstvo gde je turistima pored domaće kuhinje na raspolaganju smeštaj u domaćoj radinosti i seoskom turističkom domaćinstvu kategorisan sa 3*.
Čarde:
Plavi Dunav (restoran) Futog, Ribarska 2x
Splav-čarda “Dunavac, Futog, Dunavska 000 (poseduju i prenoćište) www.splavdunavac.com/splav.html
Čarda Kod Braše, Begečka jama 56, www.cardakodbrase.com
Čarda na jami, Begečka jama bb

Kać

Kać je od Novog Sada udaljen 8 km. U centru naselja se nalazi srpska pravoslavna Crkva Sv. Nikole izgrađena između 1840. i 1844. godine. Tu se nalazi i novoosnovani manastir Srpske pravoslavne crkve posvećen Vaskrsenju Hristovom. Za ljubitelje ribolova uređen je ribolovni teren–Crni vir.

Informacije za turiste:
Srpski pravoslavni manastir Vaskrsenja Hristovog Kać, Sunčani breg; posete su moguće leti u periodu 6-19 č, zimi u periodu 6-18 č. Prijave za grupne posete na tel: +381 (0)21 621 33 12, mob: +381 (0)64 800 29 20 Filoteja, e-mail: manastirvaskrsenja@gmail.com

Budisava

Budisava je prigradsko naselje Novog Sada. Centrom Budisave dominira rimokatolička crkva Velike Gospe (Blažene Device Marije) izgrađene u neogotskom stilu 1908. Toranj crkve je visok 45 metara, a u njemu su tri zvona. U blizini crkve (prva ulica desno) nalazi se Etno kuća nastala velikim zalaganjem gospodina Tibora Milanovića. U prostoru (kuća i okućnica) koji je nekada koristio crkvenjak sa porodicom sakupljeni su predmeti iz svakodnevice, koji sasvim dočaravaju život stanovnika Budisave druge polovine 19. i prve polovine 20. veka. U kući je postavka koja pokazuje kako su bile opremljene kuće većine stanovnika Budisave na prelazu iz 19. u 20. vek. U dvorištu je kolekcija poljoprivrednih alatki, oruđa koja su služila za obradu zemlje, stari bunar ali i serija fotografija koja prikazuje društveni život stanovnika između dva svetska rata.

Informacije za turiste:

Etno kuća Budisava ul. Cara Dušana 110; najava je obavezna na tel. +381  (0)21 719 235 (9-14h);  Rajšli Laslo , e-mal: budiszava.petefi@gmail.com

Koviljsko – petrovaradinski rit

Koviljsko–petrovaradinski rit je specijalni rezervat prirode, prostire se na 4.840 ha na teritorijama opština: Novi Sad, Sremski Karlovci, Inđija i Titel. Prostrani rit formiran je na starim rukavcima Dunava. To je stanište retkih vrsta ptica registrovano kao IBA područje. Lokalitet Arkanj je poznat ribolovni teren.

Kovilj

Kovilj je staro bačko naselje koje se nalazi na obodu Koviljsko–petrovaradinskog rita. Prvi put se pominje u 13. veku. Naselje ima dve crkve i manastir. Srpski pravoslavni manastir Kovilj sa crkvom posvećenom sv. arhanđelima Mihajlu i Gavrilu prema predanju je osnovao sv. Sava. Prvi put se pominje sredinom 17. veka. Današnji izgled, manastir ima od sredine 18. veka. Ikonostas je oslikao Aksentije Marodić, a rezbario Jovan Kistner. Srpska pravoslavna Crkva Vaznesenja Gospodnjeg (Gornjokoviljska) podignuta je 1829. Srpska pravoslavna Crkva Sv. apostola Tome (Donjokoviljska) podignuta je 1845. na mestu starijeg hrama. Pored Gornjokoviljske crkve nalazi se rodna kuća Laze Kostića (1841- 1910), pisca, pesnika, prevodioca.

Informacije za turiste:

Manastir Kovilj ul. Duška Vickova 51; tel: + 381 (0)21 298 8020; e-mail: kovilj@eunet.rs (grupne posete najaviti dan ranije). Koviljski manastir, pored obilaska manastira turistima nudi i mogućnost kupovine manastirskih proizvoda među kojima su odlična vina, rakije, med i dugo.

Srpska pravoslavna crkva sv. apostola Tome (Donjokoviljska) ul. Laze Kostića 16; otac Stevan Lukić mob. + 381 (0) 64 800 4221. Crkvu je moguće obići uz prethodnu najavu (obaveznu ako su grupe u pitanju), a ljubazni sveštenik, otac Stevan Lukić, će posetiocima govoriti o istoriji hrama, tradiciji Koviljčana.

Poljoprivredno gazdinstvo Save Graorca, prerada mesa od mangulice “Mangulica”, Kovilj ul. Vojvođanskih brigada 57; +381 (0) 21 298 8558; +381 (0)64 1532367, www.mangulice.com (najava je obavezna).

Sremska Kamenica je deo grada Novog Sada, a nalazi se u podnožju Fruške Gore. Poznata je po posebnoj mikroklimi ugodnoj za boravak. Centrom dominiraju crkve i spomenik Jovanu Jovanoviću Zmaju.

Srpska pravoslavna crkva Rođenja Bogorodice je barokna građevina izgrađena 1758. na mestu starijeg hrama. Ikonostas je oslikao Stefan Gavrilović 1802.

Rimokatolička crkva Našašće svetog križa na Zmajevom trgu sagrađena je 1811.

U Sremskoj Kamenici se nalaze sledeći spomenici i institucije kulture:

Dvorac Marcibanji-Karačonji se nalazi u Kameničkom parku. Sadašnji izgled objekta je iz 1836. Kamenički park je prostrani uređeni park prvobitno formiran oko dvorca.

Spomenik Jovanu Jovanoviću Zmaju (1833-1904), pesniku, lekaru i članu Srpske kraljevske akademije, podseća na činjenicu da je on naš najčitaniji i za čitave generacije, najomiljeniji dečji pesnik. Njemu u čast se, počev od 1958. u Novom Sadu održavaju Zmajeve dečje igre www.zmajevedecjeigre.org.rs. Kuća u kojoj je živeo slavni pesnik i lekar, Jovan Jovanović Zmaj od 1875. do 1904. danas je Zmajev muzej. Nalazi se u ulici Jovana Jovanovića Zmaja 1 www.museumns.rs.

Smeštaj je moguć:
Prenoćište “Vila Evanđelina”,Branislava Bukurova 2; www.vilaevandjelina.com
Prenoćište “Zmajevo gnezdo”, Zmajev trg 15; www.zmajevognezdo.rs
Prenoćište “Ilidža”, Ledinački put 1, tel: +381(0)21 462 860

Čarda:
Udruženje ribolovaca i ljubitelja Dunava “Sremac”, Karađorđeva 16, Sremska Kamenica +381 (0)21 462-267, (o)64 660-9707

 

Jednodnevni izlet

SKELAMA DUŽ LEVE I DESNE OBALE DUNAVA

Novi Sad-Futog- Beočin- Čerević-Banoštor-Begeč-Novi Sad

Turističko područje Novog Sada je izuzetno bogato: kud god da krenete slojevi prirodnih i stvorenih vrednosti i atrakcija neprestano se nižu. Čak se,skoro zaboravljeni načini prevoza preko reke, kao što su skele na Dunavu kod Novog Sada, mogu upisati u turističke atrakcije. Preći skelom preko Dunava jeste ugodan doživljaj koji pri tom nije skup. No, Dunav nije jednostavna reka, pa se vožnja skelama preporučuje u leto ili početkom jeseni, kada se na sremskoj strani bere grožđe i pije prošlogodišnje vino, a na bačkoj strani prodaje futoški kupus i begečka šargarepa.

Futog

Putovanje skelama možete započeti u Futogu. Smatra se da je od 1250, kada se prvi put pominje u pisanim izvorima,Futog konstantno naseljen. Tokom austrijske vladavine naselje je bilo toliko značajno trgovište da su vašari koji su se tu dešavali bili poznatiji i od lajpciških. Roba koju su donosili Turci, Persijanci, Jermeni kretala je ka srednjoj i severnoj Evropi upravo preko futoškog hatara. Priča se da su karavani kamila baš kod Futoga prelazili u Bačku na putu ka Beču i da su tovari kafe, zaplenjene posle opsade Beča, krajem 17. veka, upravo futoškim putem krenuli u osvajanje evropskih navika. Futog je imao značajnu ulogu u odbrani Habzburške monarhije od Turaka jer je austrijska vojska, pod komandom Eugena Savojskog, baš na tom mestu prešla Dunav i zašla Turcima za leđa, porazivši ih u čuvenoj Petrovaradinskoj bici 1716.

Dok čekate da skelom pređete isti put koji su pre vas prelazili karavani, trgovci, vojske i putnici nemojte propustiti priliku da obiđete futoške znamenitosti. U blizini Dunava u delu Starog Futoga nalazi se Srpska pravoslavna Crkva Svetih Vrača Kozme i Damjana. Izgrađena je 1776. u stilu baroka. Ikonostas je 1779. uradio jedan od najznačajnijih srpskih slikara 18. i 19. veka,  Arsenije Teodorović. Zidne slike su delo Janka Halkozovića, predstavnika ranobaroknog slikarstva u Vojvodini. Hram poseduje zbirku ikona koje je radio novosadski slikar Pavle Simić, čiji se slikarski izraz dovodi u vezu sa nazarenskim slikarstvom. U lepo uređenoj i održavanoj crkvenoj porti je grob rano preminule kćerke pesnika Jovana Jovanovića Zmaja, Smiljke Jovanović.

Na početku Novog Futoga nalazi se markantna Rimokatoličkа Crkva Presvetog Srca Isusovog, izgrađean na mestu gde je 1776. bio barokni hram Presvetog Trojstva. Savremenu crkvu je izgradila grofovska porodica Kotek (Chotek) u periodu 1906 -1908. Gotski tornjevi ovog hrama vidljivi su iz daljine.Crkva je bogato ukrašena, poseduje mobilijar u pseudogotskom stilu i moćne orgulje, što uz monumentalnost građevine,hramu daje jedinstven i harmoničan utisak svečane raskoši nekih prošlih vremena. Župni dvor koji je izgrađen 1776. uz prvobitnu crkvu i danas postoji.  U savremenoj Crkvi Srca Isusovog nalazi se i relikvija Sv. Eugena, mučenika iz prvohrišćanskih vremena, čije je telo počivalo u Rimskim katakombama. Papa Pio VI je  1777. relikviju darovao futoškoj Crkvi Presvetog Trojstva  koju je sagradio grof Andreas Hadik, a ona se sada nalazi u staklenom sarkofagu  ispod bočnog oltara u savremenom hramu. Na spomen ploči u unutrašnjosti crkve zapisano je da su pojedine vitraže darovali: grof Rudolf, supruga Maria Radaj (Raday), kćerka Henrieta, sestra Gabriela Šenborn (udata Schönborn), župnik Jožef Ajgl (Eigl) i neke ugledne porodice iz Futoga.

Odmah preko puta Rimokatoličke crkve Presvetog Srca Isusovog nalazi se Dvorac Hadik koji je 1777. izgradio grof Andreas Hadik, austrijski feldmaršal i predsedavajući bečkog Dvorskog ratnog saveta. Dvorac je izgrađen kao rezidencijalni objekat u stilu baroka. Do 1805. u posedu je grofova Hadik, kada postaje posed grofovske porodice Kotek (Chotek). Novi vlasnici obnavljaju zdanje, dograđuju staklene bašte i veliku terasu sa prednje strane. Postoje podaci da su u dvorcu, neposredno pre Sarajevskog atentata, bili nadvojvoda Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija Kotek (Chotek) da je baš tu Johan Štraus Mlađi Johann Strauss II) komponovao “Na lepom plavom Dunavu”. Danas se u dvorskom zdanju nalazi Poljoprivredna škola.

Kao svako mesto duž Dunava i Futog ima čarde, a čarda “Splav Dunavac” je na glasu po dobroj ribljoj čorbi uz koju se služe i dobra vina.

Čerević

Futošku skelu nije teško naći, a ukrcavanje je jednostavno, jer postoji osoba koja po određenom rasporedu smešta vozila i ljude. Do Beočina se stiže za desetak minuta lagane i prijatne vožnje. Odatle, prateći obalu Dunava,stiže se do Čerevića. To je staro naselje,a sudeći po arheološkim ostacima pretpostavlja se da je u čerevićkom hataru postojalo rimsko utvrđenje. Zna se da je u 12. veku tu bila katolička župa, dok je u vreme turske vladavine popisom dokumentovanopostojanje džamija i pravoslavne crkve. Naselje se razvijalo sve do dolaska Austrijanaca kada gubi značaj koje je imalo kao važno odmorište duž puta Beograd-Budim.

Danas, centrom Čerevića dominira Rimokatolička Crkva Sv. Josipa, izgrađena u 18. veku. U crkvi se nalazila ikona Johana Natinhofera iz 1781. na kojoj je predstavljena Sveta Porodica, dok je u dnu slike data panorama Čerevića sa pravoslavnom i katoličkom crkvom. Za ovu crkvu ikone su radila i dva poznata srpska slikara Arsa Teodorović (1817) i Konstantin Pantelić (1835). U literaturi se može pronaći podatak da je jedan rimski nadgrobni spomenik uzidan u zid katoličke crkve.

 

U blizini je i Srpska pravoslavna Crkva Svetog Saveizgrađena u 18. veku u stilu baroka. Ikone, rađene tokom 18. i 19. veka rad su nepoznatih slikara. Rezbariju ikonostasa je najverovatnije radio Marko Vujatović u prvoj polovini 19. veka. Crkvena porta je uređena a u njoj se nalazi nekoliko očuvanih grobnih spomenika među kojima su i spomenici dobrotvoraAtanasija Gereskog i Petra Kostića.

Čerević ima Zavičajni muzej koji čuva legate slikara Milenka Šerbana i vajara Jovana Sodatovića. U jednoj od centralnih ulica je tabla koja obaveštava da je na tom mestu bila rodna kuća pesnika, Jovana Grčića Milenka, sahranjenog u porti manastira Beočin.

U mestu su mnoge vinarije i vinski podrumi gde možete probati i kupiti odlično vino: Neoplnata, Chardonnay, Rizling, Frankovka, Probus, Bermet i druga. Svi podrumi i vinarije su dobro označene. Tu su vinarije: Kuzmanović, Belo Brdo, Radojčić i Žabić.

Banoštor

Banoštor je staro naselje. U antičko vreme tu je postojala rimska tvrđava Malata i Bononija. Utvrda je imala pristanište gde su se, kako se može naći u literaturi, na putu ka Sirmijumu iskrcala dva rimska imperatora: Julijan 361. i Gracijan 378. Kako Vera Milosavljević piše od skoro su i saznanja o postojanju ranohrišćanske crkve iz 4. veka i to u blizini današnjeg hrama Svetog Georgija. Zna se i o srednjevekovnom manastiru u Banoštru koji je prema Veri Milosavljević podigao srpski i ugarski velikaš Ban Beloš. Kasnije je u manastiru bilo središte novoosnovane Sremske biskupije koja se nedugo zatim preselila u Sremsku Mitrovicu. Ime Banoštor se dovodi u vezu sa Ban Monoštor, u prevodu, Banov Manastir. Na jednom pečatu iz 18. veka, koji se čuva u Arhivu Mitropolije u Sremskim Karlovcima, naziv mesta ispisan starom ćirilicom je bio “Banoštar varoš”. U srednjem veku i u vreme turske vladavine tvrđava više nema onaj značaj koji je imala u vreme Rimskog carstva.

Vladavina Osmanlija (1521-1718) izbrisala je mnoge tragove prethodnih vekova, tako da se o ranijim utvrđenjima, starim katoličkim župama i manastirima, pravoslavnim episkopijama može saznati iz literature. Jedan od takvih važnih dokumenata je i popis sremskih naselja crkava i manastira koje je napraviopredstavnik princa Livija Odeskalkija,opat Đovano Bonini 1698. radi primopredaje onog dela Srema oslobođenog od Turaka koji je austrijski car Leopold Prvi poklonio italijanskoj plemićkoj porodici Odeskalki.

Naseljem danas dominiraju zidine Rimokatoličke Crkve Sv. Rudolfa koju je 1913. izgradio grof Rudolf Kotek (Chotek) iz Futoga. Posetioci mogu obići Srpsku pravoslavnu Crkvu Sv. Georgija izgrađenu 1682. u doba Velike seobe Srba pod Arsenijem Čarnojevićem. Veliku vrednost predstavlja ikonostas čiju je rezbu radio Maksim Lazarević. 1833. Ikone na ikonostasu i deo zidnih slika uradio je Konstantin Pantelić 1836, a ikonu Bogorodice sa Hristom na Bogorodičnom tronu Grigorije Davidović Opšić, 1781. Crkvena zvona je darovao Mihajlo Pupin 1925.

Banoštor je naselje vinara i vinogradara. Tu ćete naći odlična vina, a sve vinarije su dobro označene: Fruškogorski vinogradi, Ačanski, Silbaški, Stojković, Urošević, Radošević, Šijački … Tu je i Udruženje žena “Majkina radionica” koje se bave izradom suvenira.

Begeč

Skela koja prevozi ljude i vozila između Banoštra i Begeča je manja od one između Futoga i Beočina, ali isto toliko sigurna. Prelazak je čak interesantniji jer putnike prati jato kormorana i drugih ptica u potrazi zaribom u dunavskim plićacima. Skela se zaustavlja na begečkoj obali tik uz “Čardu kod Braše” koja je u letnje doba godine odlično mesto za porodični ručak. Samo jedan kilometar udaljena je Begečka jama, izletište, ribolovni teren kupalište i vikend naselje Novosađana. Begačka jama je i zaštićeno područje – park prirode, značajna za opstanak ptica gnjezdarica. I tu naravno leti, na radost ljubitelja riblje čorbe i ostalih ribljih jela, dežura još jedna čarda – “Čarda na Jami”.

Na begečkom hataru, naspram Bononie (Banoštra) je krajem 3. veka postojalo rimsko utvrđenje i pristanište (Castellum Onagrinum), ali danas ti arheološki ostaci nisu dostupni za posete.Takođe, o istoriji naselja tokom srednjeg veka i turskog vremena možemo saznati samo iz literature, jer nema materijalnih ostataka iz tih preioda. Ono što se danas može videti u centru sela je Srpska pravoslavna Crkva Sv. Apostola Luke izgrađena 1838. Nešto dalje na glavnom putu ka Novom Sadu nalazi se “Cvejin salaš” autohtono seosko domaćinstvo koje rado prima posetioce (uz prethodnu najavu). Na salašu možete biti ugošćeni odličnom domaćom hranom, a možete koristiti smeštaj u domaćoj radinosti jer je domaćinstvo kategorisano sa 3*. Tu, u debelom hladu, uz mnoštvo domaćih životinja, uz vojvođanske đakonije najlakše je pripremiti se za povratak u stvarnost koju živimo.

Gordana Stojaković, septembar 2017.

Informacije za turiste:

Grupne posete crkvama

Za obilazak Rimokatoličke Crkve Srca Isusovog u Futogu grupne posete je potrebno najaviti župniku Antunu Kopilovićuhttp://www.suboticka-biskupija.info/zupe.php
Za obilazak Rimokatoličke Crkve Sv. Josipa u Čereviću grupne posete potrebno je najaviti župniku Zdravku Čabrajcu http://www.srijembiskupija.rs/hr/abecedni-popis-zupa-u-srijemskoj-biskupiji
Srpske pravoslavne crkve su obično otvorene. Informacije za crkve u Bačkoj: Eparhija bačka http://eparhija-backa.rs/ a za crkve u Sremu: Eparhija sremska http://www.eparhija-sremska.rs/

Ugostiteljstvo

SUR Gostiona “Splav-Dunavac”, Dunavska 000; Futog +381 (0)21 895-406, (0)63 8882123, (0)600895406; www.splavdunavac.com  Radno vreme: radnim danima 10-23h, vikendom 10-24h.
SUR Čarda kod Braše, Begečka jama 56; Begeč +381 (0)21 899-111, 898-474; mail: cardakodbrase@eunet.rs Radno vreme: radnim danima 07-23h, vikendom 07-24h.
Cvejin salaš 3* Nikole Tesle 2, Begeč, Tel: +381(0)21 2998 045,  +381 (0)63 538 976  www.cvejinsalas.com info@cvejinsalas.com (najava je obavezna)
Čerevićki vinari i vinarije: http://www.fruskogorska-riznica.co.rs/?nav=pregled1&data=beocin&sub=1
Banoštorski vinari i vinarije https://banostorinfo.wordpress.com/2013/08/04/27/
Turistički info centar Banoštor: +381 (0)21 879 011

Skele

Predlažemo da izlet planirate u letnjem periodu. Skela Futog-Beočin saobraća na svaki sat, a skela Banoštor –Begeč po potrebi.

Turistička organizacija Grada Novog Sada ne odgovara za promene informacija i usluga.

Literatura:

Slobodan Ćurčić Gordana Stojaković i Olivera Dobrivojević (2002) Fruška gora-Turistički vodič. Novi Sad/Beograd: Prometej i Vojnoizdavački zavod.
Vera Milosavljević (2014) Crkva u Banoštru. Sremski Karlovci: Srpska pravoslavna eparhija sremska
Dvorci Vojvodine http://www.dvorci.info/dvorci/futog/info.php
Споменици културе у Србији – Castellum Onagrinum, Бегеч (сајт САНУ) http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/spomenik.php?id=1316
Споменици културе у Србији – Римокатоличка Црква Св. Јосипа, Черевић (сајт САНУ)http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/spomenik.php?id=1046
Споменици културе у Србији – Римокатоличка Црква Срца Исусовог, Футог (сајт САНУ) http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/spomenik.php?id=1147
Споменици културе у Србији – Српска православна Црква Св. Саве, Черевић (сајт САНУ) http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/spomenik.php?id=1045
Sveti Eugen –Nepoznati svetac http://www.zvonik.rs/arhiva/162/subisk.html
Subotička Biskupijahttp://www.suboticka-biskupija.info/zupe.php?op=display&zid=37